četvrtak, 28. studenoga 2013.

O kvartetu Cadenza


http://croatia.ch/kultura/glazba/101111.php









































http://croatia.ch/kultura/glazba/101111.phphttp://croatia.ch/kultura/glazba/101111.php






















11.11.2010.
U OZRAČJU JUBILEJA ZAGREBAČKOG GUDAČKOG KVARTETA CADENZA
U jesenskom ciklusu 2010. god. život glazbe u Zagrebu i Hrvatskoj obogaćen je nizom koncertnih nastupa zagrebačkog Gudačkog kvarteta Cadenza, povodom jubilarne 15. obljetnice marne djelatnosti ovog respektabilnog ansambla. Gudački kvartet je osnovao gospodin Krešimir Marmilić, violinist i član Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. Nakon senzacionalnog koncerta - koji je održan 24. listopada u maloj dvorani zagrebačke K.D."Vatroslav Lisinski", gospodin Marmilić je darovao ovaj interview:

- Gudački kvartet "Cadenza" na koncertu u Eufrazijevoj bazilici u Poreču 2009. god. -
/ s lijeva na desno: Krešimir Marmilić - violina, Gorjana Jurilj - violina,
Mirko Boch - viola, Vinko Grubešić - violončelo /
* Gospodine Marmilić, otkrijte čitateljstvu kako je nastao zagrebački Gudački kvartet Cadenza?
- Nakon mog povratka iz SAD 1995. godine - gdje sam bio član Gudačkog kvarteta Brauninger, u Zagrebu sam animirao svog prijatelja gospodina Matka Štajcera, violončelistu - koji je djelovao u zagrebačkom HNK. Okupili smo glazbenike, i prvi koncert ostvarili 22. 09. 1995. god. u Ludbregu. Kako grad Ludbreg slovi i kao "Centar svijeta", eto - prvi koncert Gudačkog kvarteta "Cadenza" dogodio se u "Centru svijeta", i već na prvom koncertu pobrao burne aplauze slušateljstva. Za 15. godina djelovanja kroz Kvartet je prošlo dosta ljudi, a ja sam evo ostao jedini iz prvog postava glazbenika. Sa svim glazbenicima - bivšim članovima Kvarteta, i danas prijateljujem i surađujem.

* U svijetu i kod nas osnivaju se komorni ansambli, koji zabljesnu na koncertnom podiju, traju kraće vrijeme i nestaju. Kako ste postigli kontinuirano djelovanje Kvarteta "Cadenza", koji stalno nastupa na brojnim koncertima?
- U životu komornih ansambala doista nije lako kontinuirano djelovati deceniju i pol i ostvariti brojne koncertne nastupe. Ali - ako su ovi nastupi kvalitetni, i tijekom djelovanja ansambla se povećava kvaliteta u izvedbama - ansambl stalno dobiva nove termine za nastupe. Moj kvartet iz godine u godinu ostvaruje kontinuirane uspjehe, prezentira publici široki dijapazon originalno osmišljenih skladbi, nastupa na brojnim koncertima i festivalima, i danas djeluje - unatoč svekolikim teškoćama i borbama za preživljavanje u Lijepoj Našoj. Dodao bih da je važan faktor za uspjeh i kolegijalna, i prijateljska suradnja.

* Nabrojte najznačajnije nastupe Kvarteta "Cadenza"?
- Rekao bih da nam je najznačajniji svaki koncertni nastup. Među brojnim nastupima naveo bih koncert ostvaren prošle godine u Poreču, koji se dogodio u Eufrazijevoj bazilici. Dodao bih i nastupe: na Ljetnim igrama u Hvaru i Rovinjskom ljetu, te osebujan nastup na Brijunima s prestižnim rock pjevačem, glazbenikom, skladateljem i tekstopiscem Adolfom "Dadom" Topićem.

- Adolf "Dado" Topić -
* Zagrebačka muzikologinja dr. Snježana Miklaušić-Ćeran je o Gudačkom kvartetu Cadenza napisala:
"Od svog osnutka "Cadenza" uspješno nastupa na mnogim hrvatskim pozornicama kao gudački kvartet, trio i duo, prateći ideju osnutka - ansambl za komornu glazbu "Cadenza". Surađujući s institucijama kojima je uloga i edukativna te nastupajući na mnogobrojnim koncertnim pozornicama i ljetnim festivalima (Hvar, Rovinj, Poreč, Vrsar, Novigrad, Bol, Dubrovnik, Biograd, Mala dvorana Lisinski .), "Cadenza" je stasala u respektabilni kvartet s interesantnim i kvalitetnim programima. Surađuje s istaknutim, kao i mladim nadarenim glazbenicima, te pjevačkim zborovima.
Okosnicu repertoara Gudačkoga kvarteta "Cadenza" čine djela europskih klasika komorne glazbe - Luigija Boccherinija, Josepha Haydna, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Antonina Dvoŕaka, Johannesa Brahmsa, Petra Iljiča Čajkovskog, ali u programe koncerata uvrštene su i skladbe hrvatskih skladatelja različitih razdoblja - Stjepana Spadine, Antuna Dobronića, Josipa Štolcera - Slavenskog, Jure Tkalčića, Miroslava Miletića, Daria Bassanesea, i dr. Tijekom nekoliko sezona kvartet je izvodio djela iz manje poznatoga komornog repertoara u nas poput djela američkoga skladatelja Philipa Glassa, španjolskoga skladatelja J. C. de Arriage, ruskoga skladatelja Aleksandra Glazunova, i dr.
  
- Aleksandar Glazunov -              - Philip Glass -               - J. C. de Arriage -
Gudački kvartet "Cadenza" promiče klasičnu glazbu iz domaće i svjetske glazbene baštine. Tako je godine 2006. kvartet ostvario suradnju s Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu u okviru izvođenja koncertnih programa s djelima austrijskih i hrvatskih skladatelja. Od početka godine 2007. Gudački kvartet "Cadenza" priređuje u Maloj dvorani Koncertne dvorane "Vatroslava Lisinskog" u Zagrebu godišnje ciklus od četiri koncerta u suorganizaciji s Uredom za kulturu Grada Zagreba."

Gospodine Marmilić, Vi ste jedan od rijetkih glazbenika, koji na koncertima izvodi skladbe slavnog hrvatskog violinskog virtuoza Franje Krežme (Osijek 1862. - Frankfurt / M. 1881.) i objavljuje njegova djela. Kako ste to ostvarili?
- Igrom slučaja otkrio sam manuskripte skladbi Franje Krežme. Od godine 1993. / 94. započeo sam se intenzivno baviti Krežminim manuskriptima, pa sam uz potporu Hrvatskog Ministarstva Kulture i Ureda za kulturu Grada Zagreba objavio Zbirku šest njegovih skladbi za violinu i klavir. Uskoro ću objaviti i njegovu zadnju skladbu "Reverie" / "Noćni čar", a u planu je i objava tonskih zapisa.

- Franjo Krežma -
* Nastupali ste duže vrijeme u inozemstvu - na europskom Zapadu (Španjolska, Njemačka, Švicarska i dr.), i u zemljama SAD. Recite Vaše impresije?
- Nakon diplome na Gudačkom odjelu zagrebačke Muzičke akademije u klasi prof. Kristijana Petrovića i prof. Tatjane Smirnove pošao sam 1986. godine u inozemstvo, a u Zagreb sam se vratio 1991. Za boravka u inozemstvu bilo je raznih impresija i iskustava. Tamo sam naučio kako treba raditi koncerte, i sve ostale varijante javnih priredbi koje su popraćene glazbom. Spoznao sam psihologiju slušateljstva u raznim zemljama gdje sam nastupao na raznim prigodama - prezentacijama, domjencima, koncertima . i stekao iskustva kad je riječ o odabiru glazbe koja će biti "pun pogodak", i polučiti burne aplauze publike. Upoznao sam ljude - od najbogatijih do onih srednjeg staleža. Sve rečeno puno mi je pomoglo da se oslobodim treme, koja svakog glazbenika prati na javnim nastupima.
Godine 1993. otišao sam u Španjolsku na poziv Simfonijskog orkestra u La Coruna (Galicia), a potom sam otišao u SAD. U tom periodu sam spoznao i surovu stranu života koja bi se mogla formulirati: ". danas radiš, a sutra te nema - jer te ne trebaju .". Tamo vlada kultura rada, ali je i odnos djelatnika prema poslu posve različan od odnosa prema radu u Lijepoj Našoj. Uvjeti za tvorbu karijere postoje, ali se ostvaruju isključivo kvalitetom - primjerice: ako želite biti pobjednik na auto-trkama, morate imati odličan auto. U to je vrijeme na Zapadu već bilo pravilo iz davnine koje glasi: Možete studirati, ako imate za to osigurana financijska sredstva - bilo vlastita, ili od zaklade. Glede rečenog, i ja sam tada morao riješiti "Gordijev čvor" kako nabaviti dobru violinu?
 
- La Coruna: Katedrala -                                                - La Coruna: Tvrđa -
Pružila mi se i prilika da na Indiana University (Bloomington / Indiana / SAD) - elitnom američkom sveučilištu (osnovanom 1820. god.), budem na postdiplomskom studiju kod poljskog violiniste Henryka Kowalskog.
 
- Indiana University (Bloomington / Indiana / SAD) -
/ moto Sveučilišta: "Lux et Veritas" / "Svjetlost i istina"
/

- Henryk Kowalski -
* I, . jeste li iskoristili ovu priliku?
- Bio sam već upisan na studij, ali - kako sam imao već 33. godine, nakon duže dvojbe odustao sam, jer sam tada smatrao da ne bih trebao mijenjati iskustva, koja sam stekao u sviranju violine. Odlučio sam se vratiti u Zagreb.

* Što se događalo kad ste se vratili u Zagreb?
- Duže vrijeme bio sam nesretan, jer se tijekom godina poraća kultura u Lijepoj Našoj stubokom promijenila. Spoznao sam da sva iskustva - koja sam vani stekao na planu glazbe, ovdje u Zagrebu nisam mogao primjenjivati.
Ali danas bih rekao da među današnjom internet-generacijom ima više naših mladih glazbenika, koji studiraju u inozemstvu i stječu nove spoznaje, a tamo među glazbenicima stječu i prijatelje. Kad se vrate doma, primjenjivat će stečena iskustva, i surađivat će s prijateljima - inozemnim glazbenicima. S ovakvom djelatnošću ostvarit će se boljitak života glazbe u Lijepoj Našoj.

* Vratimo se Jubileju 15. obljetnice djelovanja Gudačkog kvarteta Cadenza, koji je okrunjen senzacionalnim koncertom održanim 24. listopada 2010. u Zagrebu u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog. Suorganizator koncerta bio je Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, a zahvaljujući materijalnoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske na ovom koncertu gostovao je renomirani Dubrovački gudački kvartet, i svjetski glasovita flautistica Đive Franetović Kušelj.

- Dubrovački gudački kvartet -
/ s lijeva na desno: Slobodan Begić - violina, Mara Đurović - violina,
Lidija Martinović - viola, Vanda Cobenzl Đanić - violončelo /

- Đive Franetović Kušelj -
Nazočni auditorij slušateljstva burnim je aplauzima nagradio izvedbe komornih skladbi - ali i briljantno osmišljen program s djelima: W. A. Mozarta, D. Šostakoviča, A. Glazunova, R. Matza, F. Krežme, i J. Sibelijusa. Osobit zvukovni spektakl bile su skladbe koje su u II. dijelu koncerta izvodili združeni komorni ansambli - Dubrovački gudački kvartet i zagrebački Gudački kvartet Cadenza, a spektakl je okrunila flautistica Đive Franetović Kušelj.

- Dubrovački gudački kvartet, Gudački kvartet Cadenza i flautistica Đive Franetović Kušelj
na koncertu u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu -
Otkrijte nam tajnu kako se sastavlja briljantan koncertni program?
- Koncertni program radim temeljem značajki: za koga i gdje će se koncert održati. Sastav publike je takođe bitan faktor pri odabiru skladbi. Danas se rjeđe događaju festivalske izvedbe koncertnih programa s isključivo ozbiljnim skladbama, čije izvedbe redovito traju duže.
Odabir skladbi svakog programa treba biti doziran - kako vremenskim trajanjem, tako i različnim zvukovnim impresijama. Ja uvijek osmislim program sa skladbama koje su melodiozne, i koje imaju interesantan ritam. Pri sastavljanju programa uzimam i skladbe folklorne sadržine - najčešće iz ruskog i španjolskog folklora. Efektne su i skladbe kraće glazbene forme, koje su slušateljstvu zabavne.

* Što bi poručili čitateljstvu Portala?
- Koncerti su prigode za ugodna druženja s glazbom i prijateljima glazbe. Glazba ima moć da očisti dušu i ljude učini boljima. To može činiti samo glazba velikih majstora - prvenstveno klasična glazba, ali i odabir glazbe iz ostalih žanrova.

Miloš Lalošević
Zagreb, listopad 2010. god.

Nema komentara:

Objavi komentar