11.11.2010.
U OZRAČJU JUBILEJA
ZAGREBAČKOG GUDAČKOG KVARTETA CADENZA
U jesenskom ciklusu 2010.
god. život glazbe u Zagrebu i Hrvatskoj obogaćen je nizom koncertnih
nastupa zagrebačkog Gudačkog kvarteta Cadenza, povodom jubilarne 15.
obljetnice marne djelatnosti ovog respektabilnog ansambla. Gudački
kvartet je osnovao gospodin Krešimir Marmilić, violinist i član
Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. Nakon senzacionalnog koncerta -
koji je održan 24. listopada u maloj dvorani zagrebačke K.D."Vatroslav
Lisinski", gospodin Marmilić je darovao ovaj interview:
- Gudački kvartet "Cadenza" na koncertu u Eufrazijevoj bazilici u Poreču 2009. god. -
/ s lijeva na desno: Krešimir Marmilić - violina, Gorjana Jurilj - violina,
Mirko Boch - viola, Vinko Grubešić - violončelo /
* Gospodine Marmilić, otkrijte čitateljstvu kako je nastao zagrebački Gudački kvartet Cadenza?
- Nakon mog povratka iz SAD 1995. godine - gdje sam bio član Gudačkog
kvarteta Brauninger, u Zagrebu sam animirao svog prijatelja gospodina
Matka Štajcera, violončelistu - koji je djelovao u zagrebačkom HNK.
Okupili smo glazbenike, i prvi koncert ostvarili 22. 09. 1995. god. u
Ludbregu. Kako grad Ludbreg slovi i kao "Centar svijeta", eto - prvi
koncert Gudačkog kvarteta "Cadenza" dogodio se u "Centru svijeta", i već
na prvom koncertu pobrao burne aplauze slušateljstva. Za 15. godina
djelovanja kroz Kvartet je prošlo dosta ljudi, a ja sam evo ostao jedini
iz prvog postava glazbenika. Sa svim glazbenicima - bivšim članovima
Kvarteta, i danas prijateljujem i surađujem.
* U svijetu i kod nas osnivaju se komorni ansambli, koji
zabljesnu na koncertnom podiju, traju kraće vrijeme i nestaju. Kako ste
postigli kontinuirano djelovanje Kvarteta "Cadenza", koji stalno nastupa
na brojnim koncertima?
- U životu komornih ansambala doista nije lako kontinuirano djelovati
deceniju i pol i ostvariti brojne koncertne nastupe. Ali - ako su ovi
nastupi kvalitetni, i tijekom djelovanja ansambla se povećava kvaliteta u
izvedbama - ansambl stalno dobiva nove termine za nastupe. Moj kvartet
iz godine u godinu ostvaruje kontinuirane uspjehe, prezentira publici
široki dijapazon originalno osmišljenih skladbi, nastupa na brojnim
koncertima i festivalima, i danas djeluje - unatoč svekolikim teškoćama i
borbama za preživljavanje u Lijepoj Našoj. Dodao bih da je važan faktor
za uspjeh i kolegijalna, i prijateljska suradnja.
* Nabrojte najznačajnije nastupe Kvarteta "Cadenza"?
- Rekao bih da nam je najznačajniji svaki koncertni nastup. Među
brojnim nastupima naveo bih koncert ostvaren prošle godine u Poreču,
koji se dogodio u Eufrazijevoj bazilici. Dodao bih i nastupe: na Ljetnim
igrama u Hvaru i Rovinjskom ljetu, te osebujan nastup na Brijunima s
prestižnim rock pjevačem, glazbenikom, skladateljem i tekstopiscem
Adolfom "Dadom" Topićem.
- Adolf "Dado" Topić -
* Zagrebačka muzikologinja dr. Snježana Miklaušić-Ćeran je o Gudačkom kvartetu Cadenza napisala:
"Od svog osnutka "Cadenza" uspješno nastupa na mnogim hrvatskim
pozornicama kao gudački kvartet, trio i duo, prateći ideju osnutka -
ansambl za komornu glazbu "Cadenza". Surađujući s institucijama kojima
je uloga i edukativna te nastupajući na mnogobrojnim koncertnim
pozornicama i ljetnim festivalima (Hvar, Rovinj, Poreč, Vrsar, Novigrad,
Bol, Dubrovnik, Biograd, Mala dvorana Lisinski .), "Cadenza" je stasala
u respektabilni kvartet s interesantnim i kvalitetnim programima.
Surađuje s istaknutim, kao i mladim nadarenim glazbenicima, te pjevačkim
zborovima.
Okosnicu repertoara Gudačkoga kvarteta "Cadenza" čine djela europskih
klasika komorne glazbe - Luigija Boccherinija, Josepha Haydna, Wolfganga
Amadeusa Mozarta, Antonina Dvoŕaka, Johannesa Brahmsa, Petra Iljiča
Čajkovskog, ali u programe koncerata uvrštene su i skladbe hrvatskih
skladatelja različitih razdoblja - Stjepana Spadine, Antuna Dobronića,
Josipa Štolcera - Slavenskog, Jure Tkalčića, Miroslava Miletića, Daria
Bassanesea, i dr. Tijekom nekoliko sezona kvartet je izvodio djela iz
manje poznatoga komornog repertoara u nas poput djela američkoga
skladatelja Philipa Glassa, španjolskoga skladatelja J. C. de Arriage,
ruskoga skladatelja Aleksandra Glazunova, i dr.
  
- Aleksandar Glazunov - - Philip Glass - - J. C. de Arriage -
Gudački kvartet "Cadenza" promiče klasičnu glazbu iz
domaće i svjetske glazbene baštine. Tako je godine 2006. kvartet
ostvario suradnju s Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu u okviru
izvođenja koncertnih programa s djelima austrijskih i hrvatskih
skladatelja. Od početka godine 2007. Gudački kvartet "Cadenza" priređuje
u Maloj dvorani Koncertne dvorane "Vatroslava Lisinskog" u Zagrebu
godišnje ciklus od četiri koncerta u suorganizaciji s Uredom za kulturu
Grada Zagreba."
Gospodine Marmilić, Vi ste jedan od rijetkih glazbenika, koji na
koncertima izvodi skladbe slavnog hrvatskog violinskog virtuoza Franje
Krežme (Osijek 1862. - Frankfurt / M. 1881.) i objavljuje njegova
djela. Kako ste to ostvarili?
- Igrom slučaja otkrio sam manuskripte skladbi Franje Krežme. Od godine
1993. / 94. započeo sam se intenzivno baviti Krežminim manuskriptima, pa
sam uz potporu Hrvatskog Ministarstva Kulture i Ureda za kulturu Grada
Zagreba objavio Zbirku šest njegovih skladbi za violinu i klavir. Uskoro
ću objaviti i njegovu zadnju skladbu "Reverie" / "Noćni čar", a u planu
je i objava tonskih zapisa.
- Franjo Krežma -
* Nastupali ste duže vrijeme u inozemstvu -
na europskom Zapadu (Španjolska, Njemačka, Švicarska i dr.), i u
zemljama SAD. Recite Vaše impresije?
- Nakon diplome na Gudačkom odjelu zagrebačke Muzičke akademije u
klasi prof. Kristijana Petrovića i prof. Tatjane Smirnove pošao sam
1986. godine u inozemstvo, a u Zagreb sam se vratio 1991. Za boravka u
inozemstvu bilo je raznih impresija i iskustava. Tamo sam naučio kako
treba raditi koncerte, i sve ostale varijante javnih priredbi koje su
popraćene glazbom. Spoznao sam psihologiju slušateljstva u raznim
zemljama gdje sam nastupao na raznim prigodama - prezentacijama,
domjencima, koncertima . i stekao iskustva kad je riječ o odabiru glazbe
koja će biti "pun pogodak", i polučiti burne aplauze publike. Upoznao
sam ljude - od najbogatijih do onih srednjeg staleža. Sve rečeno puno mi
je pomoglo da se oslobodim treme, koja svakog glazbenika prati na
javnim nastupima.
Godine 1993. otišao sam u Španjolsku na poziv Simfonijskog orkestra u La
Coruna (Galicia), a potom sam otišao u SAD. U tom periodu sam spoznao i
surovu stranu života koja bi se mogla formulirati: ". danas radiš, a
sutra te nema - jer te ne trebaju .". Tamo vlada kultura rada, ali je i
odnos djelatnika prema poslu posve različan od odnosa prema radu u
Lijepoj Našoj. Uvjeti za tvorbu karijere postoje, ali se ostvaruju
isključivo kvalitetom - primjerice: ako želite biti pobjednik na
auto-trkama, morate imati odličan auto. U to je vrijeme na Zapadu već
bilo pravilo iz davnine koje glasi: Možete studirati, ako imate za to
osigurana financijska sredstva - bilo vlastita, ili od zaklade. Glede
rečenog, i ja sam tada morao riješiti "Gordijev čvor" kako nabaviti
dobru violinu?
 
- La Coruna: Katedrala - - La Coruna: Tvrđa -
Pružila mi se i prilika da na Indiana University
(Bloomington / Indiana / SAD) - elitnom američkom sveučilištu (osnovanom
1820. god.), budem na postdiplomskom studiju kod poljskog violiniste
Henryka Kowalskog.
 
- Indiana University (Bloomington / Indiana / SAD) -
/ moto Sveučilišta: "Lux et Veritas" / "Svjetlost i istina" /
- Henryk Kowalski -
* I, . jeste li iskoristili ovu priliku?
- Bio sam već upisan na studij, ali - kako sam imao već 33. godine,
nakon duže dvojbe odustao sam, jer sam tada smatrao da ne bih trebao
mijenjati iskustva, koja sam stekao u sviranju violine. Odlučio sam se
vratiti u Zagreb.
* Što se događalo kad ste se vratili u Zagreb?
- Duže vrijeme bio sam nesretan, jer se tijekom godina poraća kultura u
Lijepoj Našoj stubokom promijenila. Spoznao sam da sva iskustva - koja
sam vani stekao na planu glazbe, ovdje u Zagrebu nisam mogao
primjenjivati.
Ali danas bih rekao da među današnjom internet-generacijom ima više
naših mladih glazbenika, koji studiraju u inozemstvu i stječu nove
spoznaje, a tamo među glazbenicima stječu i prijatelje. Kad se vrate
doma, primjenjivat će stečena iskustva, i surađivat će s prijateljima -
inozemnim glazbenicima. S ovakvom djelatnošću ostvarit će se boljitak
života glazbe u Lijepoj Našoj.
* Vratimo se Jubileju 15. obljetnice djelovanja Gudačkog kvarteta Cadenza, koji je okrunjen senzacionalnim koncertom održanim 24. listopada 2010. u Zagrebu u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog.
Suorganizator koncerta bio je Gradski ured za obrazovanje, kulturu i
šport, a zahvaljujući materijalnoj potpori Ministarstva kulture
Republike Hrvatske na ovom koncertu gostovao je renomirani Dubrovački
gudački kvartet, i svjetski glasovita flautistica Đive Franetović Kušelj.
- Dubrovački gudački kvartet -
/ s lijeva na desno: Slobodan Begić - violina, Mara Đurović - violina,
Lidija Martinović - viola, Vanda Cobenzl Đanić - violončelo /
- Đive Franetović Kušelj -
Nazočni auditorij slušateljstva burnim je
aplauzima nagradio izvedbe komornih skladbi - ali i briljantno osmišljen
program s djelima: W. A. Mozarta, D. Šostakoviča, A. Glazunova, R. Matza, F. Krežme, i J. Sibelijusa.
Osobit zvukovni spektakl bile su skladbe koje su u II. dijelu koncerta
izvodili združeni komorni ansambli - Dubrovački gudački kvartet i
zagrebački Gudački kvartet Cadenza, a spektakl je okrunila flautistica Đive Franetović Kušelj.
- Dubrovački gudački kvartet, Gudački kvartet Cadenza i flautistica Đive Franetović Kušelj
na koncertu u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu -
Otkrijte nam tajnu kako se sastavlja briljantan koncertni program?
- Koncertni program radim temeljem značajki: za koga i gdje će se
koncert održati. Sastav publike je takođe bitan faktor pri odabiru
skladbi. Danas se rjeđe događaju festivalske izvedbe koncertnih programa
s isključivo ozbiljnim skladbama, čije izvedbe redovito traju duže.
Odabir skladbi svakog programa treba biti doziran - kako vremenskim
trajanjem, tako i različnim zvukovnim impresijama. Ja uvijek osmislim
program sa skladbama koje su melodiozne, i koje imaju interesantan
ritam. Pri sastavljanju programa uzimam i skladbe folklorne sadržine -
najčešće iz ruskog i španjolskog folklora. Efektne su i skladbe kraće
glazbene forme, koje su slušateljstvu zabavne.
* Što bi poručili čitateljstvu Portala?
- Koncerti su prigode za ugodna druženja s glazbom i prijateljima
glazbe. Glazba ima moć da očisti dušu i ljude učini boljima. To može
činiti samo glazba velikih majstora - prvenstveno klasična glazba, ali i
odabir glazbe iz ostalih žanrova.
Miloš Lalošević
Zagreb, listopad 2010. god.
|
Nema komentara:
Objavi komentar